Savjet eksperta

Funkcija plinske kondenzacijske tehnike, prednosti i mogućnosti uštede

Zatražite savjetovanje

Kotao za grijanje treba toplinsku energiju za zagrijavanje prostorije. Što više energije za grijanje potroši, to su naknadni troškovi grijanja veći. Ako se osim toga izgaraju i fosilni energenti poput zemnog plina ili nafte, to ujedno znači i opterećenje za okoliš. Upravo tu kondenzacijska tehnika čini razliku: povećava energetsku učinkovitost i smanjuje emisije CO₂ na minimum.

Mnogo je razloga za upotrebu plinske kondenzacijske tehnike

Samo u Njemačkoj još uvijek radi oko dva milijuna instalacija grijanja starijih od 25 godina. Njihovi korisnici često nisu ni svjesni koliko novca troše na energiju koja neučinkovito sagorijeva i odlazi kroz dimnjak kao neiskorištena toplina. Osim toga, ti stari sustavi zagađuju klimu nepotrebno visokim emisijama CO₂ i tako više pridonose globalnom zatopljenju.

Pravovremenom zamjenom ovih sustava visokoučinkovitim plinskim kondenzacijskim kotlom u kombinaciji sa solarnom tehnikom možete uštedjeti do 35 posto energije. Matematički, to bi bilo deset posto ukupne njemačke potrošnje energije uz istovremeno smanjenje emisije CO₂ za 54 milijuna tona godišnje.

Širok odabir plinskih kondenzacijskih kotlova

Prelazak sa starog i neučinkovitog kotla za grijanje na štedljivi plinski kondenzacijski kotao vrlo je brz. Bilo kao zidni i iznimno kompaktni plinski zidni kotao ili kao podni kotao za grijanje s integriranim solarnim spremnikom. Posebno će vlasnici samostojećih, dvojnih i manjih stambenih zgrada u tvrtki Viessmann brzo pronaći odgovarajući kotao koji ispunjava sve zahtjeve u pogledu snage (do 80 kW) i cijene. Pritom se radi o tehnici na koju se možete osloniti i u budućnosti. To je zato što su osim zemnog i tekućeg plina te bioplinske mješavine, plinski kondenzacijski kotlovi prikladni i za upotrebu do 20 posto vodika. 

Način rada plinske kondenzacijske tehnike

Za razliku od konstantnih i niskotemperaturnih kotlova, način rada plinske kondenzacijske tehnike ne može se raščlaniti samo na izgaranje, rasplinjavanje i oslobađanje topline. Između zadnja dva koraka kondenziraju se i dimni plinovi.

Kada gorivo, u ovom slučaju plin, izgara, uz mjerljivu ogrjevnu toplinu stvaraju se dimni plinovi. Potonji se uglavnom sastoji od vodene pare čiji sastavni dijelovi mogu biti kiseli. Da bi zaštitili sam kotao i dimovodni sustav od ove kisele vodene pare, stariji kotlovi usmjeravaju dimne plinove direktno prema van. Ovisno o tehnici grijanja, temperatura dimnih plinova može iznositi i do 200 Celzijevih stupanja. Tako se namjerno sprečava kondenzacija vodene pare u dimnim plinovima.

Činjenicu da vruća vodena para još uvijek sadržava energiju može se dokazati jednostavnim trikom: ako držite ruku iznad posude s kipućom vodom, brzo ćete osjetiti tu energiju na dlanu. To je zato što se para kondenzira na površini ruke, oslobađajući latentnu toplinu, koja se naziva i toplina kondenzacije. Dio načina na koji plinska kondenzacijska tehnika radi je vraćanje ove kondenzacijske topline i njeno dodavanje ogrjevnoj vodi. Da bi se to postiglo, vrući dimni plinovi usmjeravaju se kroz izmjenjivač topline prije nego što se ispuste van.

Izmjenjivač topline izrađen je od plemenitog čelika otpornog na vlagu i kiseline i vrlo je kompaktan zbog svoje posebne konstrukcije. Kada vrući dimni plinovi protječu kroz njegovu spiralu, hlade se ogrjevnom vodom koja teče natrag iz radijatora u kotao za grijanje (povratna voda). Dimni plinovi postupno kondenziraju. Ono što slijedi je predaja topline iz vodene pare koja nastaje u tom postupku u sustav grijanja. Da bi došlo do kondenzacije, temperatura povratne vode ne smije prijeći granicu od 57 Celzijevih stupanja. U protivnom ne može doći do kondenzacije vrućih dimnih plinova. Sustavi površinskog grijanja kao što je podno grijanje prikladni su za hlađenje povratne vode.

Izmjenjivač topline stoga je važan dio plinskog kondenzacijskog kotla i neophodan za funkcioniranje ove tehnologije. U stanju je prenijeti dobivenu toplinu kondenzacije u sustav grijanja bez gotovo ikakvih gubitaka. Na taj način pretvara u toplinu do 98 posto energije sadržane u ogrjevnom plinu. Neuništiva komponenta na koju vlasnici sustava imaju jamstvo do deset godina.

 

Planirana kondenzacija vodene pare sadržane u dimnim plinovima stvara kondenzat. On se normalno može ispuštati u otpadnu vodu (ne u mala postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda), pod uvjetom da pH vrijednost nije previsoka. Osim toga, sustav odvodnje mora biti otporan na kiseline. Radni list „DWA-A 251” Njemačke udruge za vodno gospodarstvo služi kao osnova za izračun. Drugi je važan čimbenik veličina plinskog zidnog kotla. Ako je nazivni toplinski učin manji od 25 kilovata (kW), tada nije potrebno neutralizirati kondenzat. Ako je između 25 kW i 200 kW, direktno ispuštanje u otpadnu vodu može se dopustiti samo uz razrjeđivanje otpadnom vodom. Neutralizacija je uvijek obavezna za kondenzacijske plinske sustave grijanja s učinom većim od 200 kW.

Osim odvoda kondenzata, sustav za odvod dimnih plinova mora biti projektiran i za kondenzacijsku tehniku. U tom slučaju količina kiseline sadržana u kondenzatu ne smije oštetiti sustav. Čak ni pretlak koji nastaje upotrebom ventilatora (npr. ventilator plamenika) ne smije utjecati na novi cjevovodni sustav. U praksi su se dokazale ispušne cijevi od plemenitog čelika ili posebne plastike. Ako već postoji dimnjak, nova se cijev obično može uvući u postojeći dimnjak. Moguća je i drugačija vrsta vođenja prema van bez postojećeg dimnjaka. Ovdje je ipak neophodan dogovor s dimnjačarom.

Dodatne informacije o tome kako funkcionira plinska kondenzacijska tehnika također se mogu pronaći na heizung.de Vodič za plinsko grijanje.

 

Kako štedite uz plinsku kondenzacijsku tehniku

Zahvaljujući dodatnoj toplini iz kondenziranih dimnih plinova, kondenzacijski kotlovi postižu normirani stupanj iskorištavanja do 98 posto i stoga su posebno energetski štedljivi. Ovaj način rada ne samo da štedi dragocjenu energiju, već i štiti okoliš kroz značajno smanjene emisije CO₂. Sljedeća tablica prikazuje konkretne uštede koje se mogu postići kao rezultat:

ušteda kod modernizacije plinskim kondenzacijskim kotlom Vitodens 300-W*

 

Sustav grijanja Stara instalacija Nova instalacija Ušteda
Potrošnja/godina 3400 m³ 2500 m³ 900 m³  /  1,8 t CO₂
Troškovi/godina 2510,– € 1850,– € 660,– €  /  26 %

* Osnova za usporedbu: kuća (izgrađena 1985.), 140 m² stambene površine sa starim plinskim bojlerom 27 kW. Zaokruženi troškovi potrošnje uz primjenu standardnih vrijednosti (EID) na 3400 m³ zemnog plina. Prosječne cijene energije u 2017.

Podrška grijanju solarnom energijom

Plinsko grijanje jedan je od najčešće instaliranih sustava grijanja u našoj zemlji. Karakterizira ga prije svega kompaktan dizajn i visoka energetska učinkovitost. Njime se može upravljati još učinkovitije i na ekološki prihvatljiviji način ako se vlasnici sustava odluče za hibridno rješenje koje se sastoji od solarne termalne i plinske kondenzacijske tehnologije. Besplatna energija sunca još uvijek se ne upotrebljava dovoljno kao podrška grijanju i za zagrijavanje pitke vode. To je najčišći izvor topline od svih. Osim toga, dostupan nam je besplatno i bez vremenskog ograničenja. Pri modernizaciji sustava grijanja ili zamjeni kotla za grijanje razmislite o kombinaciji sa solarnom instalacijom.

Plinski kondenzacijski kotao tvrtke Viessmann može raditi monovalentno ili bivalentno. Za bivalentni pogon sa solarnom instalacijom neophodan je odgovarajući spremnik. Program Vitocell tvrtke Viessmann idealno je osmišljen za upotrebu sa solarnom instalacijom. Bez obzira radi li se o spremniku PTV-a za zagrijavanje pitke vode, kombiniranom spremniku ili međuspremniku ogrjevne vode: za svaku potrebu postoji pravi spremnik PTV-a.

 

Savjet: besplatna energija sunca još uvijek se ne upotrebljava dovoljno kao podrška grijanju i zagrijavanje pitke vode. Pri modernizaciji sustava grijanja ili zamjeni kotla za grijanje razmislite o kombinaciji sa solarnom instalacijom.